"Prijatelju dođi sunčaj se, odmaraj, zovu te Pod Škoji, Blace, Saplunara.
Tu priroda blista puna Sunca, sjaja, ljepote je resu, to je kutak raja"
...taj najljepši i najšumovitiji otok Jadrana, jedan od najatraktivnijih i kulturno-povijesno najzanimljivijih bisera Mediterana, iz godine u godinu posjećuju sve brojniji turisti.
Posjećuju ga zaljubljeni parovi, ljubitelji i istraživači prirode, zaljubljenici na tragovima povijesnih priča i legendi, istraživači daleke prošlosti i kulturno-povijesnih zanimljivosti.
Tko ga jednom posjeti i upozna, postaje njegovim zaljubljenikom, i stalno mu se vraća!
Mljet se nalazi u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Najjužniji je i najistočniji od svih naših većih otoka. Proteže se između 170 19´ 19" i 170 45´ 16" istočne zemljopisne dužine i 420 41´ 12" i 420 48´ 23" sjeverne zemljopisne širine. Pruža se paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca od kojega je odvojen Mljetskim kanalom širine 8 km. Sjeverozaapadni kraj otoka (rt Goli) udaljen je od Korčule 18 km, a rt Gruj na jugoistočnom kraju otoka udaljen je od Dubrovnika 30 km. Najbliži je morski put od Mljeta prema Pelješcu na smjeru Sobra (Zaglavac) – Prapratno 5 NM. Od Sobre do Dubrovnika udaljenost je 24 NM, od Pomene do Korčule 13 NM i od Saplunare do Dubrovnika 17 NM. S južne strane otoka otvoreno je more koje se pruža sve do sjeverne obale Apeninskog poluotoka, što mu daje značajke izrazito pučinskog otoka. U njegovoj su blizini dva važna pomorska prolaza, Vratnik, između otočića Olipe i Jakljana, i s druge strane Pelješki kanal, između Korčule i Pelješca, koji predstavlja glavna “vrata” za srednju Dalmaciju. Mljet je dug 37 km s prosječnom širinom od 3 km i površinom od 100.4 km2. Osmi je otok po veličini na Jadranskom moru. Dužina je njegove obalne crte 131.3 km, a pomorski akvatorij zauzima prostor do vanjske granice teritorijalnih voda Republike Hrvatske, površine 1286.77 km2. Općina Mljet zauzima 19.5% obalnog mora Županije i 4% ukupne površine morskog akvatorija Republike Hrvatske. To je za Mljet nova stvarnost i bitan čimbenik u razvojnim procesima. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad sa 514 m, a pruža se sredinom otoka iznad Babina Polja. Ostala su veća brda Veliki Planjak (389 m), Sutilija (390 m), Vrh od Kantuna (465 m), Zirine (488 m), itd.
Kada bismo jednom riječju mogli opisati raj na zemlji rekli bismo Mljet. Sred pučine, na tom čarobnom otoku, smjestio se rajski vrt Nacionalni park "Mljet" koji svojom ljepotom, skladom prirode, pejzažnim uvalama i sa dva bisera - Malim i Velikim Jezerom, pruža jedinstveni fenomen zbog kojeg je i proglašen Nacionalni park 1960 god. Opravdano jer uz bogatstvo stoljetnih šuma, uvala i otoka, uz netaknutu prirodnu oazu, dio sklada čini bogata povijesno kulturna baština, od kojih na prvom mjestu treba istaći benediktinski samostan Sv. Marije iz 12. stoljeća, sred V. Jezera kao nijemi svjedok kulturnog bogatstva.
Posjetite li naš Nacionalni park, uživati ćete u zvukovima prirode, mirisu bujne vegetacije, osluškujući šapat maestrala, dopustite da Vas legenda povede u davna vremena grčkog junaka Odiseja i božice ljepote, mira i tišine nimfe Kalipso kao gospodarice čitavog otoka, čija stoljetna šuma čuva tajne minulih vremena ...
"...gdje je lijepos prirode stvorila
sve savršenije od ljudskog umijeća..."
(Mavro Vetranović)
Smješten na blještavom obzoru južnog Jadrana, ovaj otok daje dojam daljine.
No, istodobno pruža i snažan osjećaj pripadnosti: pripadnosti najfinijem predivu suživota bujne prirode i mudrosti domaćeg čovjeka. Otočanin je ovdje zauzdao svoje nemire i stvorio skladan, no težak život vrijedan štovanja.
Ovdje je svaki namjernik neposredni sudionik i krunski svjedok na samom bilu izvornog opstojanja Mljecana: na vratima nepomucene tišine ljetnog jutra, bijesa soli i nemara beskrajnog mora. Osluhnimo zajedno... i uvijek: Dobro došli!
