Župna crkva sv. Pavla - Babino Polje ( 1.)
Crkva je građena g.1935. izdašnom pomoću svetog oca pape Pavla VI i generalnog sekretara Msg. Karla Bajera, o čemu stoji zapis na spomen ploči u predvorju.
Prema uzoru na naše male dalmatinske crkvice izgrađena je velebna jednobrodna građevina od pravilno tesanog kamena s polukruţnom apsidom odvojenom lukom od broda crkve i plošnog pročelja s rozetom prozora iznad dvokrilnih vratiju. Na visokim bočnim zidovima je sedam lučnih prozora koji unutrašnjosti daju obilje svjetlosti. Odvojeno predvorje ima kapelicu sv. Leopolda Mandića s kipom sveca u naravnoj visini koji je izradila umjetnica Lojzika Ulman, zaslužna i za prekrasan reljef na lijevom zidu ispred prezbiterija koji prikazuje brod apostola Pavla koji je izašao iz oluje i pristaje na otok.
Prostrana lađa crkve ima krsni zdenac i jednostavno stiliziran oltarni stol na povišenom svetištu, u čijem je zidu svetohranište. Podignut naknadno (g. 1968) zvonik uz crkvu se ne uklapa u ovo velebno zdanje, ali ima praktičnu ulogu crkvenog zvonika i tornja za promatranje i uzbunjivanje u poţarnim opasnostima. Uređenje unutrašnjosti je bilo g. 1996. Babino Polje je sastavljeno od 14 zaseoka, i najveće je otočko naselje, ali župna crkva u ovom trenutku kada je veći dio puka otišao zbog teškog života u druge krajeve, kao veliki brod čeka putnike za neko buduće putovanje. Sveta misa se odrţava svakoga dana u 19, a nedjeljom u 10 sati. Služi je jedini svećenik na otoku, župnik don Vilim Petrović, koji misi u sve tri otočke župe.
Crkva sv. Andrije - Babino Polje ( 2.)
Dolaskom Hrvata-Neretljana na Mljet u 10.st. niknut će uz naselja po uzvisinama i plodnim poljima ovog čarobnog otoka crkve i kapele. Jedna od prvih je i sv. Andrija građena vjerovatno u 10/11 st. Doba gradnje je određena prema kamenom ulomku transene (perforirana kamena pregrada) pronađen u njenom pročelju, a danas čuvana u župnoj crkvi, kao vrijednost naše opstojnosti na ovim prostorima. Crkvica je samo jedna u nizu drugih koje su se podizale u župi koja je u to najranije doba uspostavila crkvene odnose s razvijenim Dubrovnikom i Stonom.
To je jednobrodna vitka gotička građevina s polukružnom apsidom unutra, a pravokutnom izvana radi čvrstoće. Njeni izrazito šiljasti oblici svoda, izdužena preslica, razdijelni vijenac u unutrašnjosti, portal srpastog luka i perforirani kameni prozor na mjestu rozete dokazuju njenu starost iako je arhivi spominju tek g. 1456, a daleko poslije preinaka koje je doživjela u romanici 13/14 st. Iz ovog vremena su vjerovatno pronađeni grobovi iz njenog kamenog pločnika i jednostavan oltarni stol uz sam rub apside postavljen na jednu nogu. G. 1980. nerazumnim, a možda i smišljenim načinom gradnje prometnice, uz ovaj biser hrvatske povijesti, ona se urušila, a od sigurne propasti spasio je rodoljubni zanos puka probuđen Domovinskim ratom. Kod ove obnove, koja zbog pomanjkanja sredstava ima usporeni tijek, pokušava se izvršiti rekonstrukcija prema originalu, pojačavajući vanjske zidove betonom ali prekrivajući ih originalnim ili novo tesanim kamenjem istog oblika. Osobito se pazi na njene gotičke karakteristike pročelja, apside i vitku preslicu. Kapela ima dimenzije 8x5 m. U unutrašnjosti su još vidljivi tragovi stare žbuke, a osim na pročelju nije imala bočnih prozora. Na maloj crkvici izgrađenoj u međuvremenu neposredno uz sv. Andriju upisan je tekst: “Hvala Gospi za mirnu slobodu; 25.05.1992.g.”
Crkva sv. Pankracija - Babino Polje ( 3.)
Hrvati su do g. 949.zauzeli Korčulu, Hvar, Brač i Mljet i u plodnom Babinom Polju uz neke druge izgradili crkvicu sv. Pankracija, prvom zaštitniku otoka. Ova povijesno značajna građevina zahvaljuje spas od propasti konzervatoru D. Domančiću i akademiku C. Fiskoviću.
Sv. Pankracije je bio starokršćanski svetac iz Frigije. Podnio je mučeništvo kao vojnik u Rimu g.304. pod Dioklecijanom u vrijeme pape Marcelina. Crkva je nastala prije g. 1039. kada se spominje kao posjed lokrumskih benediktinaca.
Bila je to tipična srednjovjekovna građevina sa polukružnim svodom i polupilastrima koji su dijelili zidove na dva dijela, ali nisu mogli izdržati teret stoljeća i zadržati urušavanje svoda i bočnih zidova. Polukružna apsida je pojačana pravokutnim zidom s njene vanjske strane. Njena skromna veličina od 4x2 metra sa portalom na zapadu i prorezom prozora u apsidi u svojem pločniku i okolici ima nekoliko grobova. Osnovni joj se oblik očuvao samo zahvaljujući masivnosti zidova koji su bili debeli i 1 m.
Nastoji se obnoviti ovu gotičku minijaturu zbog važnosti povijesnog lokaliteta. Uz crkvicu se okupljao zbor mljetskih sela i bratstva i sud na čelu s mjesnim knezom.
U neposrednoj blizini su i ostaci renesansne zgrade koja je u 15. st. bila upravno središte vladara i zvala se Sotnica. Toponim Županj također jasno govori o županijskom uređenju stare Hrvatske.
Drugi dijelovi otoka u isto vrijeme kada je građen sv. Pankracije imaju slične objekte koji su danas urušeni ili potpuno urasli u mediteransko raslinje. Bio je to sv. Juraj na prijevoju brda Vriješće i Gradac, zatim Gospa od Brijega na Vrhmljeću i mogući lokalitet na Žari, s crkvicama sv.Nereja i sv. Ahileja (prema prof. Dabeliću). Sva tri ranokršćanska sveca (blagdan 11.svibnja) čiji su grobovi u Rimu, dokazuju da su Mljet i Hrvati primili kršćanstvo direktno iz Rima, a ne preko Bizanta.
Crkva sv. Ivana Krstitelja - Babino Polje ( 4.)
Prema predaji Hrvati su potisnuli romansko stanovništvo otoka u bitci kod brda Bijeđ u 9.st da bi se dvanaest plemena: Andričevići, Hajdići, Stražičići, Hazdovčići, Sršenovići, Čumbelići, Matanovići, Benkovići, Marketi, Lazevići, Dabelići i Palunčići stislo uz obronke Velikog Grada (514 m.) iznad plodnog Babinog Polja izgradivši na susjednim brdima u 10-12 st. kapele sv. Ivana i sv. Spasa, a druge u mjestu i u polju. Vjerovatno iste starosti kao i sv. Pankracije crkvica sv. Ivana stražari na istoimenom brežuljku okrenuta prema Otrantu, izmjenivši svoj romanički izgled obnovom na početku prošlog stoljeća g. 1922.
Za crkvicu postoji predpostavka o njenom starokršćanskom porijeklu, ali bi se potvrda mogla naći tek u sustavnom ispitivanju lokaliteta. Svod i apsida su polukružni, portal je na zapadu, bočni zidovi su poduprijeti jakim kontraforima, na pročelju je škropionica, okrugli prozorčić iznad dovratka i preslica bez zvona. Radikalnom obnovom koja je bila poduprta od iseljenika iz Amerike crkvica je spašena od rušenja, ali je u gotovo u potpunosti izgubila originalnost i draž romanike u kojoj je začeta. Njena veličina je 5x3,5 m. sa malim prozorčićima na bočnim zidovima, novom preslicom, bačvastim svodom koji se oslanja na rubni vijenac, oltarnim stolom uz apsidalni zid i golom unutrašnjošću bez klupa ili ukrasa. Tek na zidu apside stoji natpis “Sv. Ivane moli za nas.” Krase je reprodukcije svetačkih slika i barokna pučka pala na oltaru s prikazom Kristovog krštenja, a koju bi trebalo obnoviti kao i unutranjost zidova koji stradavaju od vlažnog morskog zraka. Do kapele, koja je zavjetna, i koja je imala svoju bratovštinu u 15.st; hodočasti se na svećev blagdan (29.kolovoz) od crkve sv. Vlaha. Najlakši prilaz je iz Zadublja kod kuće br 63 kroz polje i vinograde do ostataka crkvice sv. Pankracija, uz ruševinu upravne zgrade Sotnice iz g.1388. na vrh brijega s crkvicom sv. Ivana (190 m.).
Crkva sv. Spasa - Babino Polje ( 5.)
Ova crkvica je gotovo blizanac sv. Ivanu, građena na istoj liniji južne strane Babinog Polja koje je zatvoreno brdom prema morskoj pučini. Podignuta je u isto vrijeme romanike 11.st. obnovljena iste g.1922; a zahvaljujući nešto boljoj pristupačnosti i blizini telekomunikaciskih uređaja na brdu sv. Spasa (199 m.) nanovo ožbukana, tako da njena bijelina pada u oči svakome koji dolazi u naselje od zapada. Za nju postoji ista predpostavka o ranokršćanskom porijeklu, ali nisu vršena detaljna ispitivanja da bi se to i dokazalo. Velika je 5x3,5 m. s jakim kontraforima, malim prozorčićima na bočnim stijenama, izrazito niskom polukružnom apsidom, pročelnim okruglim prozorom iznad dovratka, spomen pločom o obnovi i baroknom preslicom koja za razliku od sv. Ivana ima zvono. Njena bijelina i ljepota u prostoru mediteranskog plavetnila sakriva kao i kod predhodne crkvice izgubljenu originalnost ranog srednjeg vijeka, koja je nestala obnovom. Njena unutrašnjost odiše pučkom jednostavnošću s oltarnim stolom uz apsidu i baroknom pučkom palom koja prikazuje Krista u Uzašašću, kao Spasitelja svih ljudi. Obli bačvasti svod izvana je sakriven kosinom krova prekrivenog žljebastim crijepom. Crkvica je kao i sv. Ivan zavjetna kapela mljetskog i babopoljskog puka i kao takvu su je obnovili i oni koji su ostali u siromaštvu težačkog života na otoku i oni koji su zbog gladi morali iseliti u Ameriku početkom minulog stoljeća. Imala je svoju bratovštinu u 15. st.
Do sv. Spasa procesija na blagdan Uzašašća polazi od crkvice Gospe na Brijegu, kroz maslinike i vinograde, strminom brda istog imena kao i crkvica, a s vidikom na širinu Jadranskog mora i ljepotu južnih naslaga stijena koje skrivaju mnogobrojne spilje i uvale na toj strani Mljeta.
Crkva sv. Vlaha - Babino Polje ( 6.)
Nekoliko okolnosti u 15.st. uzrokovalo je procvat i blagostanje na otoku i gradnju odnosno proširenje već postojeće crkve sv. Vlaha.
Dubrovačka republika uspješno uništava gusarske horde Jadrana, bogati se trgovinom, širi svoju moć na Mljetu, na kojemu postaje i “de jure”vlastodrţac u osobi kneza, jer je od 11.st “de facto” prisutna prema biskupskoj pripadnosti.
Crkva je građena uz staru crkvu sv. Pankracija na mjestu izvršne vlasti gdje se odavnine okupljao otočki puk na sudište. Posvećena dubrovačkom zaštitniku, koji postaje patron Babinog Polja, pokazuje čvrstu vezu ali i zahvalu Republici za riješenje feudalnog odnosa na otoku iz isprave “Mljetski statut” (g 1379.).
Romaničko-gotski stil crkve je rijetkost u Dalmaciji. Crkva je jednobrodna 6x15 m. ali ima dvije kapelice na bočnim zidovima, tako da joj je tlocrt u obliku križa. Portal je renesansni, barokni niski zvonik i zvono mletačke radionice, oltarima i grobovima iz 17.st. ali i dodanim trijemom g.1616. od braće Palunko koji su bili suci u Babinom Polju. Zvono ima upisane zazive za doba olujnog nevremena. Na glavnom oltaru je mramorni roccoco tabernakul i retabl pale s prikazom titularnog sveca, koji naravno drži grad Dubrovnik u rukama, sv. Marijom, sv. Rokom, sv. Petrom i sv. Pavlom. Iako danas crkva nema puno ukrasa i skromno je opremljena očito je da je u svoje vrijeme bila izuzetno bogata. Sačuvana su dva raspela, jedno gotičko iz g.1180. i drugo iz 13.st. od pozlaćenog bakra 61x33 cm. s likovima Bogorodice i sv. Ivana. To je vjerovatno donacija nepoznate dubrovačke obitelji prema pečatu na križu. Sa strane i u sredini su klupe, u lijevoj kapeli je krstionica, a iza glavnog oltara je ophodište. Groblje koje je davno bilo stisnuto uz sv. Pankracija sa grobovima uglednih mljetskih obitelji, proširilo se na cijelo područje oko crkve. Mise su na blagdane 3.veljaĉe i na Gospu od Rozarija (prva nedjelja listopada.)
Crkva sv. Mihovila - Babino Polje ( 7.)
Na lokalitetu između Blatskog Polja i Babinog Polja, ispod Brdske gore(345m.) u zaraslim vinogradima smještena je crkva sv. Mihovila, koja bi po nekim tvrdnjama možda mogla biti najstarija na otoku. Ako se ustanovi da crkvici pripada pleterna ornamentika koja je ugrađena u njen prag, onda bi ona bila iz ranog Srednjeg vijeka. U svakom slučaju izgrađena je do 11.st. što dokazuju sačuvani kameni ulomci pronađeni uz nju. Značajana je kamena greda dovratka, koja je nekad služila kao seaptum i na kojoj se može pročitati rustični gotički naslov “Hecelando Resti...” Ovi kameni ulomci su istog stila kao i drugi slični otkriveni po predromaničkim crkvicama Stona i Dubrovnika. To ih povezuje s jednom te istom radionicom koja je u to doba radila opremu za naše crkvice ovog područja.
To je jednobrodna građevina 4x3 m. bačvastog stropa, s polukružnom apsidom iznutra, a izvani pojačanom četvrtastim zidom, temeljito pregrađenom u gotici 14.st. kada joj se dodaje trijem 3x3 m. Na oltar, koji ima stol uza zid apside, dodana je barokna plastika titularnog sveca koji stoji na đavlu, dok u rukama drži mač i vagu. U predjelu povišene apside su dva četvrtasta prozora. Arheološka iskapanja g.1986. su otkrila srednjovjekovne grobove u arealu i bočno od crkve. Da nije popravljena i obnovljhena g.1913. “...sakupljanjem milodara svih sela Mljeta i pripomoć braće Mljećana i prijatelja iz Oklanda USA” ova bi se vrijedna crkvica do danas u potpunosti urušila. Na pročelju je još uvijek preslica i škropionica, ali je zvono prenijeto na Gospu na Brijegu u župno središte. Drugih ukrasa nema, a i manji popravak bi je zaštitio od daljnjeg propadanja. Nekada, kad je župno mjesto imalo više žitelja nego danas cijeli otok, i kad se hodočastilo u nju, sv. Mihovil je bio na značajnom i za hodočasnike važnom putu koji je polazio od Blatskog Polja, preko Čepac dolca, ispod brda Velikog Sutilije(388m.) u Babino Polje. Predpostavka o postojanju benediktinskog samostana na ovom području nije dokazana.
Kapela Gospe na Brijegu - Babino Polje ( 8.)
Mljećani su nekoliko svojih crkava posvetili Djevici Mariji dajući im ime s pridjevom “od brijega ili brda.” To je povezano s poviješću naseljavanja otoka, koje se kretalo od najviših predjela prema dolinama i poljima, i kao uspomena na prvu crkvicu izgrađenu u brdima Vrhmljeća gdje je puk obitavao sve do 15.st.
Ovo je kapela izgrađena u baroku, g.1677. od vlastitih sredstava svećenika Vicka Čumbelića koji je u vrijeme gradnje obnašao službu biskupovog kancelara u Dubrovniku. Nastavljajući lijepu tradiciju donacija, njegov potomak, gospodin Grgur Čumbelić je uz pomoć sredstava svih župljana obnovio crkvicu, tako da je ona danas jedna od najuređenijih.
Nalazi se uz spomen obilježje prvom Hrvatskom kralju Tomislavu kod zaselka Zabrežje. Ova jednobrodna crkvica veličine 4x8 m. s trijemom 3x3 m. preslicom na pročelju i četvrtastom apsidom ima škropionicu na vanjskom zidu i zvono sa sv. Mihovila. Oltar joj je posvećen Marijinom Uznesenju i nalazi se uza zid svetišta sa slikom.
U jednostavnoj unutrašnjosti na desnom bočnom zidu je niša s križem. Ispred zatvorenog trijema je popločeno dvorište uređeno tako da može primiti puk koji na blagdan Uzašašća (četrdeseti dan po Uskrsnuću Gospodina) kreće od ove crkvice na hodočašće do crkve sv. Spasa na drugoj strani plodnog Babinog Polja, a na istoimeno brdo Sveti Spas.
Nedaleko Gospe na Brijegu izgrađena je kapela posvećena sv. Josipu, a u puku znana i kao sv. Obitelj. Obadvije crkvice se nalaze uz samu prometnicu koja spaja sva mjesta 40 km. dugog Mljeta.
Mise su na blagdane Male Gospe (8.rujna) i Blagovijesti (26.ožujka.)