KONTAKT
  facebook twitter foursquare instagram pinterest

Povijest

Prvi stanovnici na Mljetu bili su Iliri iz plemena Ardijejaca koji su preko luke Prapratno na poluotoku Pelješcu došli na Mljet prije 4000 godina. Prvi doticaj s Mljetom imali su u lukama Sobra i Okuklje, koje su bile najbliže Pelješcu, ali su također došli u doticaj s lukama Polače i Kozarica. Došavši na potpuno pošumljeni otok, polako su se naseljavali uz izvore pitke vode i uz rubove otočkih dolova. Živjeli su u malenim nastambama sagrađenim od suhozida, dok su ih pokrivali granama makije i bora. Bavili su se stočarstvom, poglavito uzgojem koza i ovaca, lovom i ribolovom.

 

alt alt alt   alt

 

Prvi povijesni zapisi o otoku Mljetu vezani su za grčke moreplovce koji su ploveći prema svojim kolonijama na Korčuli, Visu i Hvaru sigurno prolazili kroz Mljetski kanal te se sklanjali u mljetske uvale za vrijeme jakih južnih vjetrova. Osim za vrijeme nepovoljnog vremena, Grci su se sklanjali u zaljeve Sobra i Polače zbog izvora pitke vode koji su bili u blizini morske obale. Materijalnih dokaza o stanovanju Grka na Mljetu nema pa se dâ zaključiti kako Grci otok nisu ni naseljavali, već su ga koristili za odmor i kao zaklon od lošeg vremena. Dokaz tome su podmorska nalazišta grčkih amfora u današnjim lukama Okuklje, Sobra i Polače, koja su nastala usred stradavanja brodova u nevremenu ili za vrijeme gusarskih napada.

Mljet je pod vlast Rimljana došao 167. godine pr. n. e. kad je ardijejski vladar Gencije zaratio protiv Rima i u tom ratu bio pobjeđen. U to su vrijeme Rimljani osvojili područje do današnje Albanije. Vlast Rima na Mljetu je bila nominalna jer su Iliri i dalje gusarili Mljetskim kanalom. Prve konkretne podatke o Mljetu nalazimo kod rimskog pisca Apijana, koji je opisivao ratove cara Augusta s lokalnim stanovništvom na Mljetu. Apijan u svojem djelu De rebus Illyricis navodi kako je August razorio ilirski grad Melitusu 35. godine pr. n. e. zbog učestalih gusarskih napada na rimsko brodovlje. Pokoravanjem lokalnog stanovništva, Rimljani u zaljevu Polače tijekom 3. stoljeća počinju graditi impozantnu palaču u kojoj je stolovao rimski upravitelj ovog posjeda. Palača je imala i obrambenu funkciju o čemu svjedoče dvije jake kule na njezinim krajevima. Uz palaču su tokom vremena izgrađene i dvije ranokršćanske bazilike i terme, što ukazuje da je u palači, osim upravitelja živjelo i svećenstvo, a to nam govori da je Polače u ono vrijeme živjelo i funkcioniralo kao kasnoantički, odnosno ranosrednjovjekovni grad.

Neretljani su na Mljet došlipreko Pelješca, isto kao i Iliri, a svoje su naselje (prvo slavensko naselje na Mljetu) izgradili iznad današnjeg naselja Maranovići i nazvali su ga Vrhmljeće.

U 12. stoljeću benediktinci sa sjedištem u samostanu na Otočiću sv. Marije postaju gospodari cijelog Mljeta te su u vrlo kratkom roku utvrdili svoju feudalnu vlast na cijelom otoku. Benediktinci su svu hranu proizvodili sami svojim radom, a domaćem su stanovništvu pokazivali kako uzgajati pojedinu kulturu što je uvelike unaprijedilo poljoprivredu na otoku. Osim za gospodarstvo, benediktinci su odigrali veliku ulogu u razvoju pismenosti. Smatra se da je knjižnica samostana na Mljetu pripadala među deset najvećih benediktinskih opatija u cijeloj Dalmaciji. S vremenom su benediktinci postali i crkvena i civilna vlast na otoku. Posebnom listinom, "Mljetskim statutum", izdanom u Dubrovniku 24. rujna 1345. godine, samostan oslobađa sve otočane od svih kontribucija i službi prema opatiji.

Nakon donošenja Mljetskog statuta 1345. godine i nakon oslobađanja otočana od kmetske podložnosti, Dubrovčani su se polako počeli pripremati da što prije uspostave svoju vlast na Mljetu. 15. studenog 1410. godine Veliko vijeće donosi propise o Mljetu čime je Mljet definitivno postao dio Dubrovačke Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike 1808. godine.

U cilju razvoja kulture te obogaćivanja turističke ponude TZO Mljet i JUNP Mljet su zainteresirani da na području...
Regionalna razvojna agencija DUNEA predstavila je partnerima na EU projektu Hiking Europe, u sklopu sastanka koji se 5....
Turistička zajednica općine Mljet organizira tradicionalnu manifestaciju USKRS NA MLJETU.
Vremenska prognoza
HAK
HAC
HTZ
Aerodrom Dubrovnik
Aerodrom Split
Aerodrom Zagreb
Iznajmljivanje plovila
Jadrolinija
Autotrans
Mint
TZ DNŽ
Dubrovačke ljetne igre
TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE MLJET
Ulica: Zabrježe 2
HR – 20225 Babino Polje
Tel. +385 20 746025 +385 20 744186, Fax. +385 20 746 022
e-mail: tz.mljet@du.t-com.hr
web: www.mljet.hr
Izrada web stranicaCopyright Mljet.hr / All Rights Reserved.       2013